DIJETE, MUZEJ, UMJETNOST, FILOZOFIJA






MOOI  over de kwetsbare schoonheid

LIJEPO
o krhkosti ljepote


                                           The Royal Museum of Fine Arts Antwerp



Postoje li stvari koje se svima sviđaju? imamo li isti ukus kao naši prijatelji ? Samo su neka od pitanja kojima se povodom otvaranja izložbe LIJEPO-o krhkosti ljepote pozabavila belgijska udruga RASA koja promiče suvremenu umjetnost u edukaciji djece. Izložba je postavljena po mjeri djece I postigla je izniman uspjeh I u Belgiji I susjednim zemljama u kojima je gostovala I to uvijek u eminentnim muzejima I galerijama. Tema ljepote kao nepoželjne osobine umjetničkog djela okosnica je ove izložbe održane u  Kraljevskom muzeju lijepih umjetnosti u Antwerpenu , Belgija.
Rasa predstavlja suvremenu , kvalitetnu produkciju u postavu koji je po mjeri djeteta I koja je namjenjena školama ali I obiteljima koje sa svojom djece žele sudjelovati u takvom projektu.




Svaka izložba koju promovira RASA predstavlja radove domaćih I stranih suvremenih umjetnika koje se prikazuju u periodu od dvije godine po kulturnim institucijama. Izložbe su uvijek zaokružene i sa obrazovnom komponentom koja promovira aktivno umjetničko iskustvo, odnosno, doživljaj.
RASA povezuje umjetnost, znanost , različite kulture i drušvene zajednice kroz filozofijsko promišljanje I refleksiju.
RASA na prvo mjesto postavlja dijete i želi ga upoznati s suvremenom umjetnošću kao integralnim dijelom današnjice, cilj im je proširiti svoje djelovanje na što veći broj djece te iz tog razloga organiziraju putujuće izložbe.
Drugi čimbenik njihovih projekata su umjetnici , profesionalci koji predstavljaju svoj rad koji u suradnji s RASA-om neizbježno dobiva i neku posebnu notu. Obrazovni aspekt projekta je izravno povezan i inspiriran  radovima umjetnika te se RASA služi metodama koje djeci daju priliku da osjete i istražuju umjetnost, da se osvrnu na nju te da ju isprobaju putem vlastitog stvaralaštva.

RASA – ime umjetničke organizacije potječe iz Sanskrta i ima nekoliko značenja- referira se na esenciju i energiju stvari- npr.umjetnost, ali također znači i “ ukus”, “ zahvalnost” i “ uživanje u umjetnosti”





“Filozofiranje” s djecom daje poseban ugođaj cijelom projektu
Pitanja poput :
Osjećaš li ljepotu u srcu ili glavi ?
Da li osim tvojih očiju I tvoje uši, usta I nos imaju potrebu nešto voljeti I osjetiti?
Što je to tako lijepo da ti daje osjećaj nebeskog blaženstva ?

Na svako od  ovih  pitanja odgovor daje razum, ali ne daje recept kako nastaje, odnosno, što čini ljepotu!?
Međutim jedno je sigurno: što se više razmišljamo o ljepoti to se više pitanja o njoj nameće.
Koja je tajna ljepote? Ona je krhka,ranjiva i nedokučiva ili pak svakome drugačija?!


Na ulasku u galeriju u kojoj se održava izložba svako dijete dobiva karticu s pitanjem na koje se nakon obilaska izložbe treba osvrnuti. Pitanja glase ovako:

KOLIKO JE TEBI VAŽNA LJEPOTA ?
KADA JE NETKO ILI NEŠTO LIJEPO?
DA LI SVI MOGU VIDJETI LJEPOTU?
IMAŠ LI ISTI UKUS KAO TVOJI PRIJATELJI?
MOŽE LI MALA BEBA ZNATI ŠTO JE LIJEPO?
ŠTO JE KRHKOST?
MOŽE LI SE KRHKOST ZAŠTITITI?
MOŽE LI VRIJEME UČINITI ČOVJEKA LJEPŠIM?
MOŽE LI RUŽNO BITI LIJEPO?
AKO JE ŽIVOT LIJEP DA LI JE SMRT RUŽNA ?

Što djecu čini sretnom , od čega “polude”, što ih dira do srži ?

 Evo nekoliko dječjih komentara:

“ Ljepota dolazi iznutra, iz srca, a meni dolazi iz stopala “ Tijs
“ Nešto je lijepo jer je posebno I starinsko” Jozefien
“ Životinje znaju što je lijepo , moja mačka tako uvijek dolazi sjediti pokraj menen” Eveline
“Ako se osjećaš dobro iznutra I imaš leptiriće u trbuhu onda se moraš smijati. To je dobro” Marie
“ Prijateljstvo je lijepo “ Evelyne
Ako te ljudi zadirkuju a ti si sam , onda si jako ranjiv? Rabia
“ Možeš plakati I kada si sretan , kada gledamo lijepi fil na kraju se možemo rasplakati od sreće I ljepote” Lies

Samo filozofijsko propitivanje ljepote djeci je objašnjeno kroz pokušaj traženja odgovora na pitanja koja proizlaze iz teme kojom se bave. Pri čemu se dakako pitamo treba li uopće tražiti odgovora, da li svi to želimo i trebamo ili neki nemaju potrebu takvog promišlanja već im je dovoljno zadržati osjećaj u sebi……


DAVID CLAERBOUT(B)


JAN FABRE ( B) 


KAHN & NICK SELESNICK (USA)



CARLA VAN DE PUTTE LAAR (NL)

BOB VERSCHUEREN (B)


SOFIE MULLER (B)
KARIN BORGHOUTS (B)
 
KAHN & NICK SELESNICK (USA)










WIM DELVOYE ( B) 
FILOZOFIRANJE S DJECOM, ŠTO I KAKO?
-filozofirati znači misliti, osvrnuti se, tražiti dokaze I odgovarati na pitanja

Filozofiranje s djecom je sistematični I strukturirani način razmišljanja I diskutiranja, to je aktivnost istraživanja s djecom , a ne lekcija za djecu

Bavljenje pitanjima I ne samo pitanjima već različitim odgovorima na ista pitanja prilika su da svi iskažu svoje mišljenje I uvide koliko su slična I različita, prilaka je to I da se mišljenje promjeni , utvrdi , proširi………nauči od drugih
Zašto filozofirati s djecom?
Djeca su po prirodi mali filozofi, ona postavljaju pitanja o kojima smo mi odrasli prestali razmišljati. Filozofiranjem djeca daju ozbiljan pregled svoji misli I osjećaja, njihovo je mišljenje dragocjeno I važno.
Djeca na taj način razvijaju samopouzdanje,osobnost , vještinu i ljepotu promišljanja I razmišljanja


EVALUACIJA

  1. Da li se izložba svidjela djeci, ako niješto mislite  zbog čega?
  2. Da li je I zbog čega izložba primjerena dobi djeteta?
  3. Da li je  izložba pridonjela obrazovnim, funkcionalnim ,odgojnim  ciljevima koje ste postavili . Na koji način I do koje mjere?






Nakon razgleda izložbe i aktivnosti vezanih uz projekt, djeca dolaze u caffe muzeja, donose svoje lunch paket i u opuštenoj atmosferi odmaraju, komentiraju , razgovaraju. Prostor i zidovi muzejskog kafića ispunjeni su dječjim radovima potencirajući tako značaj dječjeg likovnog stvaralaštva i potvrđujući važnost umjetnosti u procesu edukacije.